Počela izgradnja autoputa

Zvanično počeli radovi na autoputu
Radovi na izgradnji autoputa Bar – Boljare zvanično su počeli danas. Izgradnja prioritetne dionice Smokovac – Uvač – Mateševo, trajaće četiri godine. Ovaj dan će ući u našu istoriju jer označava početak izgradnje prvih kilometara autoputa u Crnoj Gori. On će označiti prekretnicu u našem ekonomskom razvoju i promišljanju o daljim pravcima razvoja”, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović.Ugovoreni period za izgradnju dionice Smokovac – Uvač – Mateševo je 48 mjeseci i počinje da teče od 11.05.2015 godine, i mi smo uvjereni da će izvođač radova, kineska kompanija CRBC u definisanom roku završiti izgradnju ove dionice, dužine 41 kilometar, sa 45 mostova i vijadukata i 32 tunela.

Radovi na izgradnji prvog autoputa u Crnoj Gori, od Bara do granice sa Srbijom “zvanično” su počeli, iako će se na pravi posao još čekati. Početak radova se, zapravo, više odnosi na montažu zgrada u kojima će biti smješteni radnici kineske kompanije CRBC koja će graditi prvu dionicu autoputa, od Podgorice do Mateševa, u pravcu Kolašina, dugu 49 kilometara. Lokacija za radničko naselje već je pripremljena. Kineski graditelji će biti smješteni u kampu u mjestu Moračica, gdje će biti podignut i najveći most na autoputu, dug hiljadu metara, čiji će glavi stub biti visok 180 metara. U Crnoj Gori je već oko sto kineskih inženjera i projektanata, a kasnije će u posao, prema najavama, biti uvedeno bar nekoliko hiljada radnika.

„Današnji datum je vrlo važan jer nema dileme kad radovi treba da budu završeni. Autoputem ćete 10. maja 2019. doći na proslavu završetka izgradnje prve dionice“, najavio je Brajović.

„Od danas očekujemo još intenzivnije angažovanje domaćih resursa“, rekao je Brajović koji očekuje da će kineski partneri angažovati i više od 30 odsto domaće operative.

 

 

 

 

Decembar 2014. godine:Početak glavnih radova na realizaciji autoputa Bar-Boljare počeće krajem maja naredne godine, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović. Kada počnu da se otplaćuju rate za kredit, ističe on, najviša rata mogla bi da bude do 60 miliona eura i ona bi kasnije padala prilikom otplate, do 40 miliona eura.

“U trenutku kada se završi parlamentarna rasprava i kad Zakon bude usvojen – Zakon o autoputu, kao i Ugovor o kreditu i Ugovor o projektovanju I izgradnji biće objavljeni u službenom listu. Nakon toga, mi upućujemo notu Vladi Kine da su se stekli svi uslovi za početak radova. Pripremni radovi mogu vrlo brzo početi. Mi naravno imamo sve moguće rokove koje smo predvidjeli Ugovorom o projektovanju i izgradnji, a to znači da oni moraju dati garanciju 21 dan prije početka radova, ali njihovo prisustvo se može vidjeti odmah nakon objavljivanja u Službenom listu”, kazao je Brajović gostujući u emisiji Živa istina na Atlas TV.

Kako je naglasio, Kinezi do proljeća mogu da formiraju svoje timove ovdje.
“Da polako dovode svoje inžinjere, a već su radili na pronalasku lokacija gdje će biti smješteni njihovi sadržaji i za smještaj radnika koji dolaze iz Kine, jer će i takvih radnika biti. Kao što znate glavni radovi počeće tek nakon izrade glavnog projekta. Mi računamo da to može biti neki period od šest mjeseci “, istakao je Brajović.

Kako je saopštio redorni ministar, procjene su da će u najvećem piku radova, ukupan broj radnika na gradilištu biti do 4.000.
“Kinezi planiraju da napadnu trasu na 18 tačaka, tako se jedino može ispoštovati rok od 48 mjeseci koji uključuje i izradu glavnog projekta. Naravno da će oni dovoditi i svoju mehanizaciju, a takođe će biti angažovana i mehanizacija crnogorskih proizvođača. Koliki će biti broj njihovih radnika, to zavisi i od pregovaranja sa našim proizvođačima, vidjeće šta im je jeftinije, šta im se više isplati. Naravno imaju i obaveze u vezi sa našim proizvođačima koje smo im mi definisali Ugovorom o projektovanju i izgradnji. Važno je kako ćemo se mi organizovati, naši poljoprivredni proizvođači, ukoliko ne budemo pretjerivali sa cijenama, računam da svi u tom lancu mogu da zarade”, istakao je Brajović.

On je kazao i da su prvobitnu cijenu za izgradnju autoputa smanjili.
“Mi smo nekoliko puta smanjivali cijenu koju su predstavljali pred nas kineski partneri, a da smo u posljednjoj rundi pregovora sa 895 miliona došli na 809,6 miliona, što smatram sjajnim uspjehom i da smo posljednju rundu razgovora kontinuirano vodili tri sedmice. Od 3. marta mi smo zvanično ušli u proces priče sa Exim bankom i njihova priča je bila da to može da traje najmanje šest mjeseci do godinu dana i više. Prvu vijest o tome da je Exim banka odobrila kredit i da je tu odluku uputila Vladi NR Kine dobili smo tačno nakon šest mjeseci. A zašto Vladi NR Kine – zato što su ovo sredstva preferencionalnog kredita”, objasnio je Brajović.

Prema njegovim riječima, u Ugovoru o kreditu, postojala je klauzula o povjerljivosti.
“Mi smo se obratili Exim banci da dobijemo njihovu saglasnost da skinemo tu klauzulu. Dobili smo tu saglasnost i zato se materijal našao pred poslanicima u toj formi bez oznaka interno i biće objevljen u Službenom listu. Početna priča je bila o pet godina grejs perioda i mi smo uspjeli da ispregovaramo šest godina. Zašto je to važno. Zato što, pod pretpostavkom da sve bude po ugovoru, mi ćemo imati dvije godine poslije završteka autoputa kad ćemo ubirati putarinu, a još uvijek će trajati grejs period”, naglasio je Brajović.

Brajović: kreditni aranžman podrazumijeva samo dva odsto kamate bez Euribora.
“Samo dva posto bez Euribora. Pri ovom postoji i nešto što se zove management fee i commitment fee. Management fee je nešto što treba platiti za obradu kredita, on je 0.25 odsto i commitment fee je 0.25 odsto u odnosu na nepovučena sredstva. To su najniže stope koje je iko isprogovarao do sada”, objasnio je resorni ministar.

On je kazao da su ustupci Kinezima ti da ne moraju da plaćaju PDV, poreze i doprinose za radnike koji dođu.
“Sve kompanije sa kojima smo razgovarali su imali široku lepezu oslobađanja poreskih, raznih drugih usluga. Tako naravno i Kinezi. Oni su imali 11 zahtjeva za raznim oslobađanjima i to smo sveli na pet, i tih pet su uobičajeni za ovako važne i velike infrastrukturne projekte koji se ugovaju. Mi ovdje relaksiramo njih da obračunavaju PDV i ostalo, a u suštini ga onda država ne plaća, jer država je investitor, ona sama sebi plaća PDV. Tačno je da su oslobođeni PDV-a i carina. Mi još kao SRJ imamo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa NR Kinom. Crna Gora poštuje te ugovore, to je na osnovu ovog oslobađanja od poreza na dohodak”, kazao e Brajović.
Kako je naglasio, ta oslobađanja su na dobit pravnog lica koje je registrovano u Crnoj Gori.

O riziku nepredviđenih troškova, kaže Brajović, dugo su pregovarali.
“Mi smo ustanovili maksimalnu garantovanu cijenu 809,6 miliona. Pri tome smo rekli da ta maksimalna cijena najviše može biti uvećana za iznos naknadnih i nepredviđenih radova do 10 odsto. Naravno da je standard, ja mislim da je to dobro ispregovarano. Naši kineski partneri su željeli da ova cijena ne bude najviša garantovana, a ovo takođe znači da ako negdje geološki sastav bude tokom izvođenja povoljniji od onog koji je dat u idejnom priojektu, da se i te uštede dijele između izvođača i investitora”, kazao je Brajović.

On objašnjava i rate koje ćemo godišnje plaćati kad prođe grejs period.
“To je skopčano sa prosječnim godišnjim dnevnim saobraćajem koji se prognozira. Mi smo koristili kao osnov godinu 2014. Sa 64.000 automobila. Za 2023, planirali smo u toj studiji 14.207 automobila, za 2047. godinu 30. 000. Pravili smo kombinacije kolika će biti putarina. Razmišljali smo o cijenama-šest centi, sedam centi i osam centi. To vam je za ovu relaciju 3.28 centi (Smokova-Mateševo -41 km), deset puta duža dionica od tunela Sozina (2.5 eura). Ovo je sad cijena sa kojom smo mi kalkulisali i ona pokazuje da kad počnu da se otplaćuju rate da bi najviša rata mogla da bude do 60 miliona i da bi ona kasnije opet padala prilikom otplate, do 40 miliona. Prihod na ovom dijelu saobraćaja bi u početku, u prvoj godini ekploatacije puta, bio bi 18 miliona. On će se naravno povećavati sa rastom saobraćaja. Subvencije koje bi bile potrebne na nivou između 20 i 30 miliona. Mi ćemo moći ta sredstva da odvojimo u kapitalnom budžetu za subvencionisanje potrebnog nivoa isplate rate kredita”, naglasio je Brajović.

Kako je kazao ministar, tačne su informacije da je CRBC na crnoj listi svjetske banke.
“Tačno je da je CRBC na crnoj listi Svjetske banke, a to da li je mitom i korupcijom dobijala neke poslove, to koliko sam ja shvatio, nije dokazano. Kada ta informnacija došla do naše javnosti, a mi smo bili pri odluci da kineske kompanije proglasimo najboljim ponuđačioma, odmah sam uputio pismo, to je bilo negdje u julu prošle godine, tražio sam zvanično izjašnjavanje CCCC, kao majke komapnije. Mi smo u ovim raznim garancijama obezbjeđivanja posla dobili čak i garanciju matične komanije za dobro izvršenje poslova pored svih ovih drugih garancija. Tražili smo njihovo izjašnjavanje o čemu se radi, spremamo se da realizujemo najveći projekat u svojoj istoriji, nećemo da bude nikakve sumnje nad tim projektom. Prvo su uputili pismo koje su na slično traženje uputili makedonskim kolegama, a onda su nam uputili jedno opširnio pismo, u kojem su rekli da je kineska Vlada bila vrlo iznenađenja takvim stavom Svjetske banke, da je sprovela istragu na svojoj teritoriji, da je CCCC odmah uputila zahtjev Svjetskoj banci da im se dostave nova tumačenja i dokaze o toj umiješanosti, o kartelnim dogovaranjima, uredno su se svi iz CRBC javljali na saslušanja u Svjetskoj banci. Dobio sam infomaciju da nikad konkretne dokaze o tome nisu dobili”, kazao je Brajović.

Oni su, dodaje ministar, na crnoj listi do januara 2017. godine.
“Pri tom, oni su mi dali papiru koji dokazuju da oni sarađuju sa Svjetskom bankom na nekom projektima – CCCC, s Svjetska banka je inače njih bila obavijestila da se to ne odnosi samo na CRBC, nego i na njih. Ali sarađuju. Prema najuglednijem časopisu za inženjerstvo u Anmerici, CCCC je od 250 kompanija rangirana na 4. mjestu. Ona je poljednjih osam godina na prvom mjestu kasda su u pianju kompanije za izgradnju putne infrastrukture u Kini. Vlada se raspitala o kredibilitetu te firme i moram da vam kažem da je čak i CRBS, kao ćerka firma, poslije izlaska na međunarodno tržište realizovala po cijelom svijet više od 700 projekata. I u pitanju su apsolutno kvalitetne firme. Informacije o crnoj listi su postojale, a ovo je bilo dodatno traženje objašnjenja za našu javnost. I ja sam negdje poslao javnosti saopštenje povodom tog objašnjenja. Znači, oni su nastavili da funkcionišu, ta zabrana je važila za projekte koji se finansiraju kroz sredstva Svjetske banke, a iz tog papira se možete uvjeriti da CCCC ima neku saradnju sa čak i Svjetskom bankom”, kazao je Brajović.

This entry was posted in autoput. Bookmark the permalink.

Comments are closed.